lanine su često bile predstavljane kao prirodne državne granice i služile su kao teren za rivalske planinarske prakse, čiji je cilj bio isticanje nacionalnih zastava. Kroz svoju povijest planinarstvo je također okupljalo ljude iz različitih zemalja – međunarodne planinarske organizacije osnovane su u međuratnom razdoblju – ali to je uvelike bilo otežano u vrijeme sukoba. Nakon rata planinske granice bile su strogo čuvane. Šezdesetih godina prošlog stoljeća, ne samo zbog interesa za razvojem turizma, počela se obnavljati tradicija 'planinarskog prijateljstva' koje nadilazi nacionalne granice. Predstavnici raznih alpskih klubova iz Furlanije-Julijske krajine, Slovenije i Koruške počeli su organizirati godišnje Convegni Alpi Giulie/ Srečanje treh dežel/ Dreiländer-Treffen (konferencije Julijskih Alpa) od 1965.
Unatoč brojnim poteškoćama i nesporazumima, surađivali su kako bi postigli sporazume o reciprocitetu u planinskim kolibama (preferencijalni tretman za članove klubova u kolibama drugih zemalja), kako bi planinske granice bile propusnije i zaštitili zajednički okoliš. Pokrenute su mnoge inicijative za poticanje planinara i izletnika da istražuju planine preko granica. U okviru ove prekogranične suradnje, planine su manje prikazane kao obrambene barijere, a više kao mjesta susreta i razmjene.
Osobni odnosi između planinara bili su ključni u promicanju suradnje. Ovo pismo poslao je izvršni direktor Talijanskog alpinističkog kluba Gorizia izvršnom direktoru Planinske zveze Slovenije 1967. godine. U njemu su naglašene vrijednosti transnacionalnog i prekograničnog prijateljstva među planinarima.
Festival prijateljstva (Festa dell’amicizia/Srečanje treh dežel) organizira se svake godine od 1980. godine na planini Forno/Peč/Dreiländereck. Privukao je tisuće sudionika na graničnom prijelazu između Italije, Jugoslavije i Austrije. Inicijativa traje do danas.
Pokrenuta 1972. godine inicijativa Friendship Peaks/Pot prijateljstva/Wege der freundshaft promoIzvorala je uspone na 30 najvažnijih vrhova između Furlanije-Julijske krajine, Slovenije i Koruške. Inicijativa je bila veliki uspjeh. Do 1990. više od 10 000 trojezičnih knjižica s planom puta prodano je u tri zemlje.
